Prethodnih dana sam pratio komentare građana o isplati 6.000 dinara preko Poštanske štedionice. Među pitanjima o datumima isplate i namenskim računima pojavila se i druga briga. Šta se dešava ako osoba ima izvršitelja i blokiran račun?
Jedan komentar ispod vesti o isplati 6.000 dinara je tvrdio da su izvršitelji blokirali novac. U drugoj diskusiji građanin je još pre isplate pitao da li će pomoć završiti na starom računu u Poštanskoj štedionici na kojem ima dugovanje ili na posebnom računu koji je zaštićen.
Proverio sam šta zaista piše u propisima, jer odgovor nije jednostavno „ako je račun blokiran, banka uzima sve što legne“. Zakon o izvršenju i obezbeđenju pravi jasnu razliku između običnog novca na računu, primanja koja imaju ograničenu zaštitu i primanja koja uopšte ne smeju biti predmet izvršenja.
Kod aktuelnih 6.000 dinara postoji još jedna važna činjenica. Za jednokratnu novčanu naknadu koja se isplaćuje prema posebnom zakonu zakonodavac je izričito napisao da taj novac ne može biti predmet izvršenja.
Da li izvršitelj sme da uzme 6.000 dinara državne pomoći?
Za građane koji 6.000 dinara dobijaju prema Zakonu o ublažavanju posledica energetske krize i rasta troškova života odgovor je jasan.
Zakon o jednokratnoj novčanoj naknadi u članu 13 propisuje da jednokratna finansijska podrška i jednokratna novčana naknada ne mogu biti predmet izvršenja.
To znači da stari dug prema operateru, banci, komunalnom preduzeću ili drugom poveriocu sam po sebi ne daje pravo da izvršitelj uzme ovu naknadu samo zato što je novac uplaćen osobi protiv koje se vodi izvršni postupak.
Zakon predviđa i posebne namenske račune u Banci Poštanska štedionica za deo primalaca. Građanima koji nemaju odgovarajući račun banka otvara račun namenjen upravo isplati ove naknade.
Isplata od 6.000 dinara ipak nije potpuno ista za sve građane. Više miliona ljudi dobilo je novac po osnovu prava iz Akcionarskog fonda. Sredstva Akcionarskog fonda imaju sopstveni pravni osnov, a Zakon o besplatnim akcijama propisuje da sredstva na posebnom računu Fonda namenjena isplati novčane naknade ne mogu biti predmet prinudnog izvršenja ili namirenja poverilaca.
Upravo zbog različitih osnova isplate ne bih svaki problem na šalteru automatski nazvao nezakonitom naplatom izvršitelja. Komentar građanina nije dokaz da je izvršenje zaista sprovedeno sa zaštićene naknade. Ako se to dogodilo, zakon predviđa način da dužnik reaguje.
Blokiran račun ne znači da izvršitelj sme da uzme svaki novac
View this post on Instagram
Najvažniju listu našao sam u članu 257 Zakona o izvršenju i obezbeđenju.
Od izvršenja su potpuno izuzeta određena primanja. Među njima su
- primanja po osnovu zakonskog izdržavanja
- određene naknade štete zbog narušenja zdravlja
- novčana renta zbog potpune ili delimične nesposobnosti za rad
- novčana naknada za telesno oštećenje iz invalidskog osiguranja
- primanja iz sistema socijalne zaštite
- novčana naknada za nezaposlenost
- primanja po Zakonu o finansijskoj podršci porodici sa decom
- stipendije i pomoć učenicima i studentima
- druga potraživanja čiji je prenos zakonom zabranjen
Za roditelje je posebno bitno da među zaštićena primanja ulaze prava iz sistema finansijske podrške porodici sa decom. Na našem sajtu smo detaljno objasnili uslove za dečiji dodatak i način podnošenja zahteva.
Isto važi za novčanu naknadu Nacionalne službe za zapošljavanje. Osoba koja prima naknadu za nezaposlene ne gubi zakonsku zaštitu tog primanja samo zato što protiv nje postoji izvršni predmet.
Alimentacija koja legne na račun takođe je zaštićena
Novac koji roditelj prima na ime zakonskog izdržavanja deteta nalazi se među primanjima koja član 257 izuzima od izvršenja.
Drugim rečima, ako majka ili otac imaju lični dug i izvršenje na računu, alimentacija namenjena detetu nije običan priliv koji poverilac slobodno uzima za taj dug.
Pravni status alimentacije već smo obrađivali u tekstu o prestanku plaćanja alimentacije, gde je objašnjeno i da obaveza izdržavanja traje dok ne postoji pravni osnov za njen prestanak.
Drugačija pravila važe kada se upravo alimentacija prinudno naplaćuje od roditelja koji je ne plaća. Zakon tada dozvoljava izvršenje na većem delu određenih primanja dužnika, jer se naplaćuje zakonsko izdržavanje.
Plata nije potpuno zaštićena, ali ne sme da bude uzeta cela
@knjigar_strasni Koliko izvršitelj može uzeti od plate? 🤔💸 Ograničenja su važna! Pratite da saznate više! #poslodavac #zaposleni #zarada #izvršitelji #plata #zakon #financije #prava ♬ som original – ruankrlh
Kod zarade zakon ne daje potpuno izuzeće. Umesto toga određuje koliko najviše sme da ode na izvršenje.
| Visina zarade | Najveći deo za izvršenje |
|---|---|
| Zarada iznad prosečne neto zarade | Do jedne polovine |
| Zarada koja ne prelazi prosečnu neto zaradu | Do jedne trećine |
| Zarada jednaka ili niža od minimalne zarade | Do jedne četvrtine |
Ako zaposleni prima 90.000 dinara i njegova zarada se nalazi ispod poslednje objavljene prosečne neto zarade, izvršenje se prema ovom pravilu sprovodi najviše do jedne trećine. U tom ilustrativnom primeru to je najviše 30.000 dinara.
Kod minimalne zarade granica je još niža. Izvršenje ide do jedne četvrtine primanja, pa tri četvrtine minimalne zarade ostaju zaposlenom.
Postoji izuzetak za naplatu zakonskog izdržavanja. Kada se izvršenje vodi radi alimentacije, zakon dopušta zahvatanje do polovine primanja.
Koliko izvršitelj sme da skine od penzije?
Penzija takođe ima ograničenu zaštitu.
Proverio sam važeći član 258 Zakona i granice su sledeće
- od penzije se standardno uzima najviše jedna trećina
- ako penzija ne prelazi prosečnu penziju, izvršenje ide najviše do jedne četvrtine
- ako penzija ne prelazi najniži iznos penzije, izvršenje ide najviše do jedne desetine
Primer je penzioner koji prima najnižu penziju od 30.000 dinara. Ako taj iznos odgovara kategoriji najniže penzije koja se na njega primenjuje, izvršenje po opštem pravilu ide do 3.000 dinara mesečno, a 27.000 dinara ostaje korisniku.
Tačna kategorija ne određuje se prema slobodnoj proceni, već prema poslednjim podacima Fonda PIO. Zato je pre računanja potrebno utvrditi koja granica važi za konkretnog penzionera.
Šta ako zaštićeno primanje legne na već blokiran račun?
Tu dolazimo do problema koji je izazvao komentare o 6.000 dinara.
Banka vidi priliv na računu na kojem postoji izvršenje, ali poreklo novca određuje da li je taj priliv dostupan za naplatu. Zakon ne pretvara socijalnu pomoć, alimentaciju ili drugo zaštićeno primanje u običan novac samo zato što je uplaćeno na tekući račun dužnika.
Ipak, u praksi nastaje problem kada sistem ne prepozna poreklo uplate ili kada sredstva budu preneta pre nego što se utvrdi da pripadaju zaštićenoj kategoriji.
Zato mi je posebno važan član 310 Zakona o izvršenju i obezbeđenju. On direktno uređuje situaciju u kojoj je sa tekućeg računa preneto više nego što zakon dozvoljava.
Ako je novac već skinut, rok za reakciju je osam dana
Izvršni dužnik ima osam dana od izvršenog prenosa da obavesti javnog izvršitelja da su prekršena ograničenja iz člana 257 ili 258 i da dostavi odgovarajuće dokaze.
Ako javni izvršitelj utvrdi da je prenet novac koji je izuzet od izvršenja ili da je uzet veći deo plate ili penzije nego što zakon dozvoljava, dužan je da bez odlaganja vrati više preneti iznos.
Novac se vraća na tekući račun dužnika ili drugi račun koji dužnik navede, uz oznaku da je reč o sredstvima koja ne mogu biti predmet izvršenja.
Zbog kratkog roka ne bih čekao sledeći izvod niti nekoliko nedelja dopisivanja sa bankom. Ako iz prometa jasno vidite da je zaštićen priliv prenet na namenski račun javnog izvršitelja, datum prenosa odmah postaje bitan.
Koje dokaze treba sačuvati?
Sama tvrdnja da je novac socijalna pomoć, alimentacija ili drugo zaštićeno primanje nije dovoljna ako iz bankarskog izvoda poreklo uplate nije jasno.
Dokaz zavisi od vrste primanja. To mogu biti
- izvod iz banke sa nazivom uplatioca i opisom transakcije
- rešenje o priznavanju prava na novčanu pomoć
- rešenje o dečijem dodatku
- odluka ili presuda kojom je utvrđena alimentacija
- rešenje NSZ o novčanoj naknadi za nezaposlenost
- potvrda organa koji je izvršio jednokratnu državnu uplatu
- drugi dokument iz kojeg se jasno utvrđuje poreklo novca
Kod aktuelne pomoći od 6.000 dinara pravni osnov dodatno potvrđuje član 13 posebnog zakona, pa je važno navesti da je konkretna uplata izvršena upravo po tom osnovu.
Blokada računa i spor oko samog duga nisu ista stvar
Zaštićeno primanje ne briše dug. Ono samo određuje iz kojeg novca poverilac ne sme da se naplati ili koliko iz određenog primanja sme da uzme.
Ako smatrate da dug uopšte ne postoji, da je već plaćen ili da je nastupila zastarelost, to je drugi pravni problem.
Na Obrazac.rs smo nedavno pisali o situaciji kada stigne izvršenje za plaćen dug. Tada dokaz o uplati ne zaustavlja postupak sam od sebe. Potrebno je upotrebiti pravni lek naveden u rešenju i reagovati u propisanom roku.
Slično važi i za stare obaveze. U vodiču o zastarelosti duga i izvršenju objasnili smo zašto starost duga sama po sebi nije dovoljna ako se zastarelost ne istakne u odgovarajućem postupku.
Kada je račun blokiran, poreklo novca postaje presudno
Ako aplikacija banke pokazuje blokadu, prirodna je pretpostavka da će svaki novi priliv nestati čim stigne.
Zakon ipak ne funkcioniše na taj način. Alimentacija, socijalna davanja, naknada za nezaposlenost, određena porodična primanja i druga zakonom navedena sredstva imaju potpunu zaštitu. Kod plate i penzije postoje granice preko kojih izvršenje ne ide.
Najvažnije je reagovati kada praksa ne prati ta pravila. Ako je zaštićen novac ipak prenet, zakon daje samo osam dana da se javni izvršitelj obavesti i da mu se dostave dokazi. Kod blokiranog računa zato nije dovoljno gledati samo stanje. Potrebno je znati odakle je svaki priliv stigao i šta zakon za upravo tu vrstu novca propisuje.
